Nicola Lagioia: Bijes | by Knjigožderonja 21/04/2021

AUTOR: Nicola Lagioia

NAKLADNIK: Fokus

Mislim da svi mi želimo biti uspješni. Neki žele biti uspješni u braku, roditeljstvu, prijateljstvu, rodbinskim vezama, poznanstvima, poslu. Nebitno na što ćemo staviti fokus, težimo biti što bolji. Većina nas nastoji zadržati ravnotežu u onome čime se bavimo, no neki svaku svoju sekundu posvete nečemu i nikad ne posustaju. I dok je ponekad dobro biti jako posvećen nečemu, nekada to znači srljanje u propast. „Dovoljna je samo sitnica da bi, u savršeno suglasnoj situaciji, u kojoj se sve radi po pravilima igre, stvari krenule potpuno krivim putem.“

„Što je veća visina, to je teži pad.“

Vittorio Salvemini, živi i radi u Bariju, na samom jugu Italije. Njegov su primarni posao nekretnine. Imao je nos za dobar posao. Znao je što odabrati, s kojim suradnicima raditi. Zahvaljujući tome, napredovao je brzo. Izgradio je pravo malo carstvo. Njegov posao morao se odraziti i na njegovu obitelj, koja je bila uključena bez da ih se pitalo pristaju li na to. Posao je posao, ali je i obitelj bila važna. Netko je morao preuzeti posao.

Naizgled savršenu obiteljsku idilu narušava smrt njegove kćeri Clare. „Djevojka. Nasred ceste, gola i prelivena krvlju.“ Dokazi su vrlo jednostavni. Klasični primjer samoubojstva. Istraga prolazi bez prevelike pompe, stvari se brzo zaključuju, a život, kao i obitelj Salvemini nastavljaju dalje. Svi osim njenog brata Michelea.

„Odsutnost drugih ljudskih bića odličan je lijek za usamljenost.“

Michele je uvijek bio čudnovat, crna ovca u obitelji. Ne može se reći da nije sudjelovao u obiteljskim poslovima, ali ih je nastojao izbjegavati. Odrastanje pod Vittorievom paskom teško mu je pasalo, pa mu je Clara predstavljala jedinu svijetlu točku u životu. Uvijek su si bili prst i nokat. Kako su odrastali, život ih je odveo na različite strane. Clara je ostala, a Michele otišao dalje. „Ona i Michele sad su bili udaljeni stotinama kilometara, a kontakti su im se svodili na srdačne telefonske razgovore za blagdane.“

„Život bi bio vrlo podnošljiv da u njemu nema zadovoljstva.“

Iako su se udaljili, Michele je spreman poduzeti sve kako bi otkrio što je Claru natjeralo da podigne ruku na sebe, ako ju je uopće i podigla. Kreće otpočetka, ponovno upoznajući Claru s kojom je izgubio prisan kontakt i nastoji otkriti što se točno dogodilo korak po korak. Otkrivajući Clarin šokantan život, otkriva i obiteljske tajne, polako shvaćajući kako je za izgradnju obiteljskog carstva potrebno puno više od rada i truda. Potrebne su žrtve. „Nerazumijevanje sadašnjosti neizbježno proizlazi iz nepoznavanja prošlosti.“

Odmah ću vam reći jednu stvar. Ovo nije krimić. Ni pod razno. Da, imamo čudnovato samoubojstvo, ali nećete dobiti klasičan krimić u kojemu se dogodi (samo)ubojstvo, traže se dokazi i pronalazi se kriv. Ne, ovo je nešto puno, puno dublje.

„Sloboda je besmislen proglas, mrtva životinja u čijoj utrobi vojska ličinki jača svoje redove.“

Kad kažem da je Bijes nešto dublje, onda mislim na doista teško djelo. Bijes nije knjiga koju ćete gladno čitati, pohlepno okrećući stranice. Dobit ćete knjigu u kojoj ćete svaku rečenicu primiti u ruke, osjetiti njenu težinu i promisliti što je pisac s njom zapravo htio učiniti. Neće vam sve biti jasno, jer je Nicola Lagioia svakom liku dao puno više od njegovih 5 minuta slave. Možda vam neće čak biti ni jasno tko je od svih likova bitan i zašto se uopće nalazi u radnji.

„Jamčiti za zdravlje drugih nikad ne donosi sreću.“

Nije ni meni sve bilo jasno. Na trenutke sam izgledala gotovo patnički, očajavajući u sebi da sam možda previše glupa za ovu knjigu. Osjećala sam da mi je nešto stalno promicalo. Na svaki odgovor koji sam našla, pojavila su se još barem dva pitanja.

„Naivnost je ništa drugo doli dimna zavjesa koja skriva nedostatak talenta.“

Sad tu dolazi onaj međutim. Fascinirala me ta odvratnost, gnjusnost obitelji Salvemini. Koliko god sam ja bila u knjizi i čitala produkt nečije mašte, znala sam da vjerojatno čitam nečiju stvarnost. Nisam blesava i znam kako svijet funkcionira na određenim razinama. Međutim, to osvješćivanje otrova kojima se ljudi koriste kako bi uspjeli u životu istinski me je šokirala.

„Mudri su sretni kad otkriju laži. Budale kad otkriju istinu.“

Dok je relativno lako pojmiti kako ljudi nanose bol neprijateljima, teško je pojmiti kako je nanositi bol vlastitoj obitelji kako bi pobijedili neprijatelja, kako bi napredovali u poslu. Ako vlastita obitelj nije sveta, što je onda sveto?

„Dobro je da veliki ljudi, kako ne bi postali čudovišta, zadrže u sebi nešto djetinjasto.“

Grickajmo knjige zajedno!

https://knjigozderonja.wixsite.com/knjigozderonja/post/bijes

BIJES

« Riley Sager: Dođi prije mraka | by Svijet jednog knjigoljupca
Riley Sager: Dođi prije mraka | by Učiteljica čita »